{"id":2810,"date":"2022-04-08T16:00:10","date_gmt":"2022-04-08T14:00:10","guid":{"rendered":"https:\/\/aurora-experience.com\/?page_id=2810"},"modified":"2026-03-18T09:33:48","modified_gmt":"2026-03-18T08:33:48","slug":"about-us","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/aurora-experience.com\/?page_id=2810&lang=en","title":{"rendered":"About us"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

About us<\/span><\/h1><\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Founders of \u017ditna La\u0111a – Nikolina Belan\u010di\u0107 Arki, Jasmina Cvetkovi\u0107 and Ana Prepolec Pade\u017eanin<\/strong><\/p>

Welcome, dear visitors!<\/p>

Sail with us on the beautiful Kupa – on a unique boat from the past!<\/p>

Bringing navigation back to the Kupa river after 150 years was not easy. Building a faithful replica of a historic wooden boat was an even a bigger challenge. So, join us in this adventure and feel what it is like to be a traveler of the Grain Boat Dawn and simply enjoy!<\/p>

\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Na\u0161a misija<\/span><\/h2><\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Na\u0161a misija<\/b> je svakom na\u0161em posjetitelju pru\u017eiti odmak od svakodnevnog \u017eivota i u\u017eivanje u prirodi, pribli\u017eiti gostima na\u0161u povijest i ba\u0161tinu te im do\u010darati ugo\u0111aj seoskog \u017eivota uz rijeku Kupu – rijeku \u017eivota.<\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Na\u0161a vizija<\/span><\/h2><\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Na\u0161a vizija<\/b> je postati i ostati pokreta\u010d ruralnog razvoja karlova\u010dkog Pokuplja kroz jedinstvenu turisti\u010dku atrakciju te razvoj turisti\u010dkih, ugostiteljskih i kulturnih sadr\u017eaja ovog kraja Hrvatske.<\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Aurora River Experience d.o.o<\/span><\/h2><\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Aurora River Experience d.o.o.<\/strong>
za prijevoz putnika unutarnjim plovnim putovima
Temeljni kapital: 2.600 EUR
Zamr\u0161je 30\/B 47 000 KARLOVAC
\u010clanovi uprave \u2013 direktorica:<\/strong> Nikolina Belan\u010di\u0107 Arki<\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

WEB: <\/strong>www.aurora-experience.com
GSM<\/strong>: + 385 98 171 64 23
E-mail:<\/strong> info@aurora-experience.com
OIB:<\/strong> 79054779778
ERSTE: <\/strong>HR8224020061101314436\u00a0<\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/span><\/div>

2017<\/span><\/h4>
Po\u010deli smo s radom 2017. godine<\/span><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/div>

5<\/span><\/h4>
Imamo pet zaposlenih<\/span><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/span><\/div>

3000<\/span><\/h4>
Iza nas je ve\u0107 vi\u0161e od 600 plovidbi.<\/span><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Mi brinemo o vama<\/span><\/h2><\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t
\"\"\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span><\/span><\/span><\/a>\n\t\t\t<\/div>\t
\n\t\t
\n\t\t\t

Jasmina Cvetkovi\u0107<\/h4>\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t
<\/div><\/div>\n<\/div><\/div>
\n\t
\"\"\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span><\/span><\/span><\/a>\n\t\t\t<\/div>\t
\n\t\t
\n\t\t\t

Ivica \u0160peli\u0107<\/h4>\n\t\t\t
Zapovjednik broda<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t
<\/div><\/div>\n<\/div><\/div>
\n\t
\"\"\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span><\/span><\/span><\/a>\n\t\t\t<\/div>\t
\n\t\t
\n\t\t\t

Dario Olrom<\/h4>\n\t\t\t
Animator i mornar<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t
<\/div><\/div>\n<\/div><\/div>
\n\t
\"\"\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span><\/span><\/span><\/a>\n\t\t\t<\/div>\t
\n\t\t
\n\t\t\t

Martina Pali\u0107<\/h4>\n\t\t\t
Administrativni asistent<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t
<\/div><\/div>\n<\/div><\/div>
\n\t
\"\"\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span><\/span><\/span><\/a>\n\t\t\t<\/div>\t
\n\t\t
\n\t\t\t

Ana Prepolec Pade\u017eanin, Jasmina Cvetkovi\u0107 i Nikolina Belan\u010di\u0107 Arki<\/h4>\n\t\t\t
Osniva\u010dice \u017eitne la\u0111e<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t
<\/div><\/div>\n<\/div><\/div><\/div><\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Na\u0161a povijest<\/span><\/h2><\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t

Kako su dvije poduzetnice vratile teretnu la\u0111u na karlova\u010dke plovne putove po prvi puta nakon 150 godina, stvaraju\u0107i jedinstvenu turisti\u010dku ponudu koja istra\u017euje povijest grada i prekrasnu prirodu.<\/b><\/p>

Vrijeme na selu te\u010de sporije. To vrijedi za mnoga mala naselja uz rijeke koje okru\u017euju Karlovac. Daleko od gradske vreve ili bu\u010dnih prometnica, na takvim mjestima nije neuobi\u010dajeno da pro\u0111u i sati bez da se \u010duje zvuk motora automobila. Prolijetanje vilin konjica ili bljesak vodomara koji leti iznad vode ponekad je jedina stvar koja se ovdje mo\u017ee usporediti s mahnitim tempom \u017eivota kakav se mo\u017ee iskusiti negdje drugdje. No, na rijekama koje okru\u017euju Karlovac, posebno Kupi, to nije uvijek bio slu\u010daj.<\/p>

U 18. i 19. stolje\u0107u Karlovac je bio va\u017ena kopnena luka, a rijeka Kupa ga je prometno povezivala sa drugim hrvatskim gradom, Siskom. Na toj bi se ruti la\u0111om prevozila roba poput soli, za\u010dina i ulja iz Primorske Hrvatske, te drva, duhana i \u017eita s istoka, od Temi\u0161vara u Rumunjskoj, prolaze\u0107i kroz Srbiju i Bosnu prije dolaska u Karlovac. Iz Karlovca se roba do luka Jadranskog mora prevozila cestama na konjskim zapregama. No, najve\u0107i se dio putovanja obavljao na ogromnim drvenim la\u0111ama, koje su uz Kupu vukli ljudi, a kasnije konji na stazi uz lijevu obalu Kupe.<\/p>

\"\"<\/p>

Sada je taj put ve\u0107 odavno zarastao jer se teretni promet prebacio na cestovni, \u017eeljezni\u010dki i zrakoplovni prijevoz. Nekad prometne rijeke oko Karlovca danas su relativno tihe, ti\u0161inu im remeti samo pljuskanje ljetnih kupa\u010da i malih ribi\u010dkih \u010damaca. Osim u selu Bro\u0111ani. Jer tamo se ukazao jedan zaboravljeni ostatak pro\u0161losti, replika drvene \u017eitne la\u0111e duge 25 metara koji otkriva prolaz za koji se mislilo da je izgubljen u vremenu.<\/p>

“Postoje tri vrste rije\u010dnih la\u0111a koje su nekada prometovale ovom rutom, korablja, mali brod, duga\u010dak oko 12 metara, koji se koristio za manji, lokalni prijevoz i puno ve\u0107i koji se zvao bur\u010dela. Tumbas je tip la\u0111e koji smo izgradili, la\u0111a je srednje veli\u010dine, oko 25 metara, koja mo\u017ee podnijeti te\u017einu od oko 30 tona”, ka\u017ee Jasmina Cvetkovi\u0107, kojoj je za ostvarenje sna o vra\u0107anju takve la\u0111e na plovne putove oko Karlovca trebalo punih osam godina.<\/p>

Obli\u017enje Jasminino rodno selo Zamr\u0161je sigurno je prije 10 godina djelovalo ti\u0161e i mirnije nego ikad nakon \u0161to se s prijateljicom Anom Prepolec vratila ku\u0107i nakon nekoliko godina provedenih studiju u u\u017eurbanoj hrvatskoj prijestolnici, Zagrebu.
Iako sretne \u0161to su se vratile u svoje prekrasno mjesto uz Kupu, jednostavno re\u010deno, djevojkama je bilo dosadno.<\/p>

\u010cinilo se da bi im replika \u017ditne la\u0111e ispunila mnoge \u017eelje. Kada bi to uspjele ostvariti, bio bi to dobar na\u010din da svoja lijepa, danas tiha sela, stave na kartu Hrvatske, pove\u0107aju turisti\u010dku ponudu svoga grada, istra\u017ee povijest i prirodu Karlovca. To bi im omogu\u0107ilo da ostanu u tom idili\u010dnom okru\u017eenju, bez da budu prisiljene tra\u017eiti posao i upotrebljavati svoja znanja i vje\u0161tine negdje drugdje. Ipak, to je na lokalnoj razini bila ideja neusporedive ambicije.<\/p>

“Ve\u0107ina je ljudi bila pristojna, slu\u0161ali su”, sa smije\u0161kom se prisje\u0107a Jasmina, “ali nisu mogli ne nasmijati se toj ideji. ‘OK djevojke, OK, nema problema’, govorili su.”
Ne obaziru\u0107i se na takve odgovore, Jasmina i Ana odlu\u010dile su oblikovati svoju ideju i prijaviti se za europsko financiranje. Pokazale su se vi\u0161e nego sposobnima u svom projektu. Iako su se jo\u0161 uvijek suo\u010davale s odre\u0111enom dozom skepticizma, do napretka je do\u0161lo kada su hrvatsko Ministarstvo turizma i Grad Karlovac donirali malu koli\u010dinu sredstava za izradu tehni\u010dke dokumentacije za predstavljanje Europskim vlastima. Zapo\u010dev\u0161i 2008. godine, trebalo je pune dvije godine da se osiguraju sredstva potrebna za realizaciju projekta.<\/p>

“Nismo znali \u0161to se doga\u0111a, \u0161to se doga\u0111alo s na\u0161om idejom, ali na svakom koraku dobivali smo pozitivne vijesti. Imale smo osje\u0107aj da \u0107e nam se san zaista ostvariti”, ka\u017ee Jasmina. “Da budem iskrena nismo ba\u0161 imali vremena slaviti kada je kona\u010dno stigao novac jer na\u0161e su se brige pretvorile u ‘Ok, kako \u0107emo sada ovo izvesti? Kako zapravo mo\u017eemo izgraditi ovaj brod?'”<\/p>

\"\"<\/p>

“Kad smo sjeli s projektantom Nikolom Brnardi\u0107em, njegov prvi nacrt bio je za puno manju la\u0111u”, prisje\u0107a se. “Rekli smo: ‘Ne, ne, \u017eelimo ve\u0107u la\u0111u, 25 metara, s malom kabinicom.’ Rekao je: ‘Moj Bo\u017ee, \u017eelite tumbas. Takvo \u0161to vi\u0161e ne postoji na rijekama izme\u0111u Hrvatske i Ukrajine!'”<\/p>

Ipak, uz oca koji je bio vlasnik broda u Sisku i obiteljsku povijest rada u rije\u010dnom prijevozu, u Brnardi\u0107u su prona\u0161li pravog \u010dovjeka. Me\u0111utim, za zavr\u0161etak planova, preostao je zadatak izgradnje la\u0111e. Sre\u0107om, opet su nai\u0161li ba\u0161 na pravog \u010dovjeka za taj posao, Ivana Zeca, in\u017eenjera iz Zagreba.<\/p>

“Imao je 72 godine u trenutku kada je prihvatio projekt”, ka\u017ee Jasmina s o\u010ditim divljenjem prema sposobnostima g. Ivana i zahvalno\u0161\u0107u \u0161to ih je preuzeo. “Na neki na\u010din mislim da je na konstrukciju gledao kao na vrhunac izazova u svom radnom vijeku. Ivan je radio u drvnoj, ali i u metaloprera\u0111iva\u010dkoj industriji. S velikim entuzijazmom i pragmati\u010dno\u0161\u0107u se prihvatio zadatka. Prije nego li je uop\u0107e zapo\u010deo s pojedinim etapama izgradnje la\u0111e, prvo je morao izraditi potrebne alate, oni jednostavno nisu vi\u0161e postojali u tom trenutku. Imali smo sre\u0107e \u0161to smo ga na\u0161li jer su svi brodovi koji su danas izgra\u0111eni u kontinentalnoj Hrvatskoj izra\u0111eni od metala, a ne od drveta. Obi\u010dno biste trebali oti\u0107i na obalu kako biste prona\u0161li nekoga tko ima ikakvog znanja o izgradnji drvenog broda. Me\u0111utim, bilo mu je jasno sve o \u010demu smo pri\u010dali.”<\/p>

\"\"<\/p>

Izgradnja Karlova\u010dke \u017ditne La\u0111e ‘Zore’ odvijala se na suhom doku u Zagrebu. Bio je to naporan pothvat, ne bez komplikacija, zbog autenti\u010dnosti koja se \u017eeljela prikazati na replici.<\/p>

“Bilo je dovoljno te\u0161ko samo pribaviti drvenu gra\u0111u”, prisje\u0107a se Jasmina. “Trebalo nam je 40 \u010detvornih metara suhe hrastovine, \u0161to je u Hrvatskoj bilo jako te\u0161ko na\u0107i u potrebnim mjerama. Na kraju smo morali nabavljati to drvo iz svakog kuta zemlje; ne\u0161to je do\u0161lo iz Slavonije, ne\u0161to iz Me\u0111imurja, Zagorja, Gorskog Kotara. Ivan ga se zaista natra\u017eio.”<\/p>

Nakon \u0161to je dovr\u0161ena, la\u0111a je postavljena na ogromni kamion i prevezena cestom do rije\u010dne luke u Sisku. No\u0107no je putovanje trajalo punih 10 sati jer su se prepreke poput prometnih znakova morale uklanjati (a zatim vra\u0107ati) kako bi se omogu\u0107ilo da ogromni teret pro\u0111e kroz relativno uske prometnice. U brodogradili\u0161te u Sisku stigli su rano u jutro i trebala je ogromna dizalica za istovar la\u0111e s kamiona. Trebalo je jo\u0161 pet sati da se brod s vrha navoza spusti do vode i porine u rijeku. Otuda se ostatak putovanja nastavio vodom, rutom na kojoj la\u0111a ove veli\u010dine nije plovila ve\u0107 gotovo 150 godina.<\/p>

\"\"<\/p>

“Morali smo \u010dekati visok vodostaj kako bismo zapo\u010deli putovanje rijekom, \u0161to je bilo OK jer neke stvari jo\u0161 uvijek nisu bile gotove na brodu”, ka\u017ee Jasmina koja je u Zamr\u0161ju nervozno uz telefon \u010dekala na novosti o napretku. “Dok smo jo\u0161 radili neke gra\u0111evinske radove u Sisku, u jednom trenutku je vodostaj rijeke pao tako nisko da se \u010dinilo kao da mo\u017eda ne\u0107e biti na\u010dina da se obavi putovanje. Sre\u0107om, u pravom je trenutku pala velika koli\u010dina ki\u0161e, razina rijeke se podigla i kapetan me nazvao usred no\u0107i: ‘Do\u0111ite u Sisak u roku od dva sata, moramo odmah krenuti!’ La\u0111a je u Karlovac iz Siska krenula 28. travnja i stigla 29. travnja 2017. To je stvarno bio krajnji \u010das da to napravimo. U svibnju i lipnju vodostaj vi\u0161e ne raste, pa su o\u017eujak i travanj bili posljednja prilika da otputujemo. Da to tada nismo napravili, potpuno bismo propustili cijelu ljetnu sezonu rada, veliki gubitak.”<\/p>

\u010cak i nakon stjecanja povijesnog znanja o rije\u010dnoj plovidbi za la\u0111u ove veli\u010dine, dolazak do Karlovca nije tekao glatko, trebala je prije\u0107i neke manje brzace kako bi la\u0111a do\u0161la do svog novog doma.<\/p>

“Rijeka Sava tekla je toliko brzo da smo se u jednom trenutku bojali da na\u0161i motori ne\u0107e biti dovoljno sna\u017eni da uspijemo uploviti u Kupu”, ka\u017ee Jasmina. “Ukupno im je trebalo oko 11 sati za no\u0107nu plovidbu od Siska do Karlovca. Kad je la\u0111a kona\u010dno do\u0161la u Karlovac po danu, ljudi su se poredali uz rijeku, \u010dekali nas i mahali. Neki su \u010dak i plakali. Nekima se to sigurno \u010dinilo toliko neobi\u010dno kao kad bi svemirski brod stigao u grad.”<\/p>

\"\"<\/p>

‘Zora’ se od 2017. godine nalazi u Bro\u0111anima, njenim po\u010decima je djelomi\u010dno pripomogao program Odva\u017ena, koji vodi Zaklada Solidarna, IKEA i Mastercard koji nagra\u0111uje poduzetnice, kao i Europski socijalni fond 2020. Rade\u0107i sezonski od travnja do studenog, La\u0111a svakodnevno plovi rijekom Kupom s polaskom u 11 sati, a animator broda Dario informira o povijesnim i prirodnim znamenitostima rijeke tijekom cijele plovidbe.<\/p>

Grupe \u0161kolske djece, radnih kolega na team-building izletima, stranih turista koji posje\u0107uju obli\u017enja Plitvi\u010dka jezera ili Karlovac i izletnici iz cijele Hrvatske bili su na plovidbi. Tijekom 90-minutnog putovanja posjetitelji u\u017eivaju u delicijama poput kvalitetnih suhomesnatih proizvoda, sireva, kruha i kola\u010da koje rade lokalni obrtnici, kao i tradicionalnih rakija i bijelog vina kojima nazdravljaju. Za ve\u0107e skupine Dariu se pridru\u017euju animatori koji nose tradicionalne folklorne no\u0161nje kakve su bile uobi\u010dajene u vrijeme kada su se takve la\u0111e vi\u0111ale na karlova\u010dkim rijekama. Glazbenici koji sviraju akusti\u010dne instrumente zabavljaju publiku, njihove narodne pjesme i razdragani \u017eamor gostiju jedini su zvukovi koji razbijaju mir i ti\u0161inu pra\u0107enu drve\u0107em uz obalu. Isti\u010du se ostaci karlova\u010dke obrambene pro\u0161losti, od razdoblja osmanskih napada do bunkera iz Drugog svjetskog rata i ostataka koji svjedo\u010de o zadnjem ratu, u kojem se Karlovac ponovno na\u0161ao na prvoj crti boji\u0161nice i na dometu topova upravljanih iz Srpske Krajine.<\/p>

\"\"<\/p>

Podru\u010dje kroz koje la\u0111a plovi poznato je kao Dolina leptira s 108 razli\u010ditih vrsta leptira koji \u017eive ovdje. Mnoge se mo\u017ee vidjeti za vrijeme plovidbe, kao i vodomare, patke, kormorane, povremeno se vide i vidre ili dabar te rijetke za\u0161ti\u0107ene vrste poput orla \u0161tekavca koji ima raspon krila od 1,8 metara.<\/p>

“Vi\u0161e nas se ne boji”, ka\u017ee Jasmina o orlu. “On leti ispred nas ili ponekad po\u010diva u granama stabla i gleda nas kako prolazimo. To je nevjerojatno za vidjeti. On je velika zvijer, znate? Jednom smo vidjeli veliku pticu, sli\u010dnu rodi, ali sivu, a on je letio iznad nas nose\u0107i veliku zmiju u kljunu. Doista, svaki dan na rijeci je druga\u010diji.”<\/p>

\"\"<\/p>

\u010cini se da posebno djeca vole plovidbu. Mogu se popeti na kapetanovu kabinu i upravljati brodom s tradicionalnog visokog kormila, nositi kapetansku kapu i pozvoniti na brodsko zvono. Entuzijasti\u010dne grupe tako\u0111er se mogu odlu\u010diti za trosatni izlet koji ide do slapi\u0107a na u\u0161\u0107u Kupe i Korane, pa \u010dak nudi i mogu\u0107nost zaustavljanja, kupanja u rijeci i ronjenja kako bi vidjeli ostatke nedavno otkrivenog nalazi\u0161ta potonule rimske la\u0111e \u010diji se teret jo\u0161 mo\u017ee vidjeti.<\/p>

Pro\u0161lo je deset godina otkako su Ana i Jasmina prvi put sanjale o povratku takve la\u0111e na karlova\u010dke rijeke. Osmjesi njihovih posjetitelja i iskreno zahvalne povratne informacije na njihovim stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama svjedo\u010de o vrijednosti njihove ostvarne vizije. One su vjerojatno i pokazatelj da nikad ne treba podcjenjivati odlu\u010dnost \u017eena s velikom idejom.<\/p>\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

About us Founders of \u017ditna La\u0111a – Nikolina Belan\u010di\u0107 Arki, Jasmina Cvetkovi\u0107…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aurora-experience.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2810"}],"collection":[{"href":"https:\/\/aurora-experience.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/aurora-experience.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aurora-experience.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aurora-experience.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2810"}],"version-history":[{"count":28,"href":"https:\/\/aurora-experience.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2810\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3880,"href":"https:\/\/aurora-experience.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2810\/revisions\/3880"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aurora-experience.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2810"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}